Stvorite račun / Prijava

Osjećaj se kao kod kuće!

Trenutno pregledavaš našu hrvatsku stranicu, ali naša obitelj seže diljem svijeta.

Kako bi bio siguran da podržavaš lokalnu organizaciju Mary’s Meals, molim te odaberi svoju zemlju s popisa u nastavku.

Ako ne vidiš svoju zemlju, nemoj brinuti! Možeš koristiti naš Međunarodni site.

Lux,Mbilire i Dija sa šalicama kaše ispred škole

Kad obrok znači nadu: Djeca obitelji Witinese napokon u školi

Osnivač Marijinih obroka Magnus MacFarlane-Barrow podijelio je s nama riječi nade i podrške te nas podsjetio na rad Marijinih obroka koji uistinu mijenja živote svakodnevno i iz temelja.

Objavljeno

"Svaki dan moja djeca se bude i odluče živjeti svoj život kako bi pomogla meni, a ne živjeti svoj vlastiti", rekla je Estele Witinese dok je gledala svoju tihu djecu, odjevenu u iznošenu odjeću, stisnutu uz nju.


"Nijedna majka ne bi bila sretna zbog života kakav moja djeca imaju."

I bila je u pravu. Kako bi itko tko voli svoju djecu mogao biti sretan kada vidi da ona gladuju i propuštaju školu kako bi radila na poljima, dok druga djeca iz njihove zajednice pohađaju nastavu i sklapaju prijateljstva na školskom igralištu?

Ali nekoliko dana nakon ovog razgovora, stvari su se na čudesan način promijenile za ovu obitelj. U sklopu nedavnog velikog proširenja našeg rada u Malaviju – koje je postalo moguće zahvaljujući nevjerojatnoj velikodušnosti vas, naših podupiratelja – Marijini obroci su napokon stigli u osnovnu školu Namingwere. Obećanje o svakodnevnom obroku dovelo je troje Esteleine djece – 12-godišnjeg Luxa, devetogodišnjeg Mbilirea i sedmogodišnju Diju – po prvi put na školsko igralište i u učionicu.

Sada se svako jutro to troje braće i sestara nalazi među onima koji čekaju u redu na obogaćenu kašu koju dijele volonteri Marijinih obroka iz lokalne zajednice. I svakog dana vraćaju se kući s pričama o onome što su naučili na nastavi i o zabavi s novim prijateljima.

 

Lux piše u bilježnicu

 

Početkom veljače, nekoliko tjedana prije svoje smrti, sudjelovao sam na sastanku koji je organizirao papa Franjo o pravima djece. U uvodnom govoru rekao je: "Djetinjstvo koje je uskraćeno je nijemi krik..."

Sudbina Luxa, Mbilirea i Dije prije nego što su Marijini obroci stigli u njihovo selo podsjeća me na te riječi. Koliko djece i danas tiho vrišti? I koliko često su oni koji još uvijek imaju snage za krik – ignorirani?

Rad Marijinih obroka pokreće uvjerenje da svako dijete na svijetu treba biti "pozvano za stol". Da svako dijete ima pravo na hranu i pravo na obrazovanje – i pravo da u potpunosti bude dio svoje zajednice. To nije mala stvar. To je jedna od najdubljih čežnji ljudskog srca. Biti prihvaćen. Pripadati. Znati da vrijediš.

U svojim prvim danima škole, Esteleina djeca naučila su pisati svoja imena. I stekla su nove prijatelje s kojima se mogu smijati.

Zahvaljujući svakodnevnim obrocima koje pomažete osigurati, više nisu nijemi. Prestali su vrištati. I drugi sada znaju njihova imena.

Hvala vam što pomažete da ovaj rad bude moguć.


Bog vas blagoslovio,

Magnus MacFarlane-Barrow
Osnivač i izvršni direktor Marijinih obroka

 

Estele sa svojom djecom ispred trošne kolibe u kojoj žive